„Nije bilo uzaludno“: Priča o viziji koja je promenila srpsku medicinu

Izvor: Foto Screenshot Niš TV
Izvor: Foto Screenshot Niš TV

Promocija knjige „Nije bilo uzaludno“ profesora dr Milovana Bojića otkrila je, ne samo njegov lični i profesionalni put, već i istoriju nastanka i razvoja Instituta za kardiovaskularne bolesti „Dedinje“ – ustanove koja je postala sinonim za napredak srpske medicine. Kroz stranice ove knjige Bojić otvara priču o jednoj viziji, obrađenoj kroz godine borbe, sumnji, naučnih podviga i upornosti koja je oblikovala instituciju od nacionalnog i evropskog značaja.

Dedinje – simbol pionirskog rada u regionu

Institut „Dedinje“ zauvek je ostao upamćen kao mesto gde su se prvi put izvodile procedure koje do tada nisu bile uobičajene ni u zemlji, regionu, pa ni Evropi. „Zemlja tvrda, nebo visoko, sami protiv svih“, poruka je koja kao nit povezuje sve Bojićeve poduhvate i izazove sa kojima se medicinski tim suočavao. Uprkos brojnim osporavanjima, upravo u Dedinjskom centru urađene su prve transplantacije jetre i srca, a mnogi pacijenti i danas žive zahvaljujući tim operacijama.

Bojić je podsetio da su uprkos nedostatku državne podrške uspeli da izgrade Dedinje 1, da otpočnu kopanje temelja za Dedinje 2, i da time dokažu da Srbiji treba snažan kardiovaskularni centar. Danas, Dedinje prema obimu posla nadmašuje sve druge ustanove iste specijalnosti u zemlji.

Niš i Bojić – saradnja koja traje

O doprinosu profesora Bojića govorio je i direktor Klinike za kardiologiju UKC Niš, profesor dr Zoran Perišić. On je Bojića opisao kao prijatelja, saradnika i čoveka koji je, kako kaže, morao da se pojavi u srpskoj medicini 90-ih godina – u trenutku stagnacije i beznađa.

„Bilo je potrebno da se te godine dogodi Milovan Bojić, da pobedi učmalost sistema, da unese radoznalost i hrabrost u vreme sankcija kada je malo ko smeo da sanja o transplantacijama“, rekao je Perišić. Podsetio je i da je projekat Dedinje 2, iako je čekao gotovo dve decenije, na kraju završen i danas zauzima jedno od vodećih mesta u evropskoj i svetskoj medicini.

Knjiga „Nije bilo uzaludno“ tako ostaje zapis o idejama koje nisu stale pred preprekama – o borbi za život, o medicini koja je menjala budućnost, i ljudima koji su je stvarali.


Preporučujemo

Back to top button