Politički potres u Francuskoj, PALA VLADA!
Francuski premijer Fransoa Bejru pao na glasanju o poverenju – Makron pred izborom petog premijera u manje od tri godine
PARIZ – Francuski premijer Fransoa Bejru i njegova manjinska vlada pali su u ponedeljak na ključnom glasanju o poverenju u parlamentu, čime je došlo do političkog potresa u zemlji.

PARIZ – Francuski premijer Fransoa Bejru i njegova manjinska vlada pali su u ponedeljak na ključnom glasanju o poverenju u parlamentu, čime je došlo do političkog potresa u zemlji.
PARIZ – Francuski premijer Fransoa Bejru i njegova manjinska vlada pali su u ponedeljak na ključnom glasanju o poverenju u parlamentu, čime je došlo do političkog potresa u zemlji.
Bejru, lider centrista i četvrti predsednik vlade Francuske u manje od dve godine, preuzeo je funkciju pre manje od godinu dana, nakon što je konzervativac i bivši glavni pregovarač za Bregzit Mišel Barnije smenjen. On je, međutim, izgubio politički rizik koji je sam preuzeo – raspisavši bez presedana glasanje o poverenju zbog kontroverznog budžetskog plana za 2026. godinu.
Predsednik Emanuel Makron sada je suočen sa zadatkom da pronađe petog premijera od početka svog drugog mandata 2022. godine – nekoga ko će moći da progura budžet kroz duboko podeljeni francuski parlament.
Liderka krajnje desnice, Marin Le Pen, iskoristila je priliku da ponovo pozove na Makronovu ostavku:

„Pravi reset bila bi ostavka predsednika Francuske. On ima samo jednu opciju – raspisivanje novih izbora i povratak odluke narodu.“
Makron je, međutim, poručio da prevremeni parlamentarni izbori nisu njegova prva opcija.

Rastu tenzije na ulicama
Van političkih institucija, strpljenje građana je na izmaku. Više građanskih inicijativa najavilo je masovne štrajkove za sredu, dok se najveći sindikati spremaju za proteste i štrajkove 18. septembra zbog planiranih budžetskih rezova.
Deficit i dug na istorijskom nivou
U središtu sukoba nalaze se krhke javne finansije Francuske. Prošlogodišnji deficit iznosio je 5,8% BDP-a – gotovo duplo više od dozvoljenog limita EU od 3%, dok javni dug prelazi 3,3 biliona evra, odnosno oko 114% BDP-a.
Bejru je upozoravao da su drastične mere neophodne, predlažući plan smanjenja potrošnje za 44 milijarde evra do 2026. godine, delom i ukidanjem dva državna praznika.
„Na kocki je naša vitalna prognoza. Francuska već 51 godinu nema izbalansiran budžet“, rekao je Bejru u uvodnom govoru, podsećajući na „neverovatan niz udaraca sudbine od 2020. godine“ – od pandemije koronavirusa, preko rata u Ukrajini, do skoka cena energenata i inflacije.