Sirijato:„Učinićemo sve da pomognemo Srbiji. MOL se priprema da poveća isporuke nafte, ali to nije dovoljno da se reši kriza“

Ministar spoljnih poslova Mađarske upozorava na moguće posledice američkih sankcija NIS-u i dvostruke standarde EU

Izvor: Foto Tanjug
Izvor: Foto Tanjug

Mađarska i Srbija suočavaju se s ozbiljnim izazovima u oblasti energetike, a ključna tačka tenzija postaje pitanje američkih sankcija prema Naftnoj industriji Srbije (NIS). Ministar spoljnih poslova Mađarske Peter Sijarto jasno poručuje — energetska bezbednost Srbije i regiona ne sme biti ugrožena političkim odlukama koje zanemaruju geografsku i infrastrukturnu realnost.

Sankcije NIS-u: Mađarska stala uz Srbiju

Već sedam puta, Mađarska je slala pisma podrške Srbiji kako bi se odložile američke sankcije NIS-u. Do sada je svaki pokušaj bio uspešan, ali sadašnja situacija je, prema rečima Sijarta, najneizvesnija do sada. Mađarska, ističe on, nastavlja da lobira u Vašingtonu, putem pisama Kancelariji za kontrolu strane imovine (OFAC), kako bi se izbegle posledice koje bi mogle destabilizovati snabdevanje energentima.

„Učinićemo sve da pomognemo Srbiji. MOL se priprema da poveća isporuke nafte, ali to nije dovoljno da se reši kriza“, poručio je Sijarto nakon sastanka sa ministrom finansija Srbije, Sinišom Malim.

Geografija diktira energetsku realnost

Mađarski šef diplomatije ističe da energetsko pitanje nije političko ili ideološko, već „fizičko i geografsko“. I Mađarska i Srbija su kontinentalne zemlje, bez izlaza na more, što ih čini zavisnim od gasovoda i naftovoda koji vode kroz susedne države.

Trenutno, najveći deo gasa dolazi u Mađarsku putem Srbije, kroz Turski tok — pravac koji je rezultat zajedničkih infrastrukturnih ulaganja Srbije, Mađarske, Bugarske i Turske. Ipak, Sijarto upozorava: „Evropska komisija nas je izneverila odbijanjem da finansira povećanje kapaciteta energetske mreže na jugoistoku Evrope.“

Zabrinutost zbog monopola hrvatskog JANAF-a

U slučaju potpune obustave uvoza ruske nafte, Mađarska bi zavisila samo od hrvatskog naftovoda JANAF, što Budimpešta smatra neodrživim. Sijarto navodi da je Hrvatska od početka rata u Ukrajini povećala cene tranzita čak pet puta u odnosu na evropski prosek, što, kako kaže, potvrđuje komercijalne interese Zagreba.

„Ako imamo samo jedan naftovod, postajemo taoci bilo kakvog političkog, tehničkog ili ekonomskog poremećaja. To nije bezbedno, to je zavisnost“, upozorava Sijarto.

Izvor: Foto Tanjug
Izvor: Foto Tanjug

Evropska unija: Dvostruki standardi prema Srbiji

Sijarto je posebno oštar prema Briselu, optužujući EU za dvostruke standarde — ne samo prema Mađarskoj, već i prema Srbiji. Kao primer navodi činjenicu da se Ukrajini ubrzava proces evrointegracija, dok se Srbiji, i pored njenih reformi i napretka, otvaranje novih poglavlja koči.

„Da li iko zaista veruje da je Ukrajina spremnija za EU od Srbije? To je politička odluka, a ne zasnovana na zaslugama“, ocenjuje mađarski ministar.

Više infrastrukture – više sigurnosti

U svetlu neizvesnosti, Mađarska nastavlja da ulaže u energetsku infrastrukturu. Projekti poput budućeg naftovoda Alđo–Pančevo ocenjuju se kao ključni za dodatnu sigurnost snabdevanja. „Ko zna kakva će biti globalna situacija za dve godine? Ako imate više gasovoda i naftovoda, imate opcije. Bez njih, nemate ništa“, zaključuje Sijarto.

Redakcija Portala

Preporučujemo

Back to top button